Kakvi su, zapravo, odnosi Srbije i Vatikana

Papa Franja za govornicom

Autor fotografije, ANDREAS SOLARO

Potpis ispod fotografije, Patrijarh Irinej kaže da za posetu pape Franje "nije vreme"
    • Autor, Petra Živić
    • Funkcija, BBC novinarka

Dok mediji pišu o suprotstavljenim stavovima crkve i Ministarstva spoljnih poslova, nakon posete državnog sekretara Vatikana Srbiji, stručnjaci objašnjavaju da je u pitanju još jedan „politički balon".

Državni sektretar Vatikana Pjetro Parolin razgovarao je prošle nedelje u Beogradu sa patrijarhom Irinejom i vrhom države nakon čega je patrijarh izjavio da „nije vreme" za papinu posetu.

Nakon sastanaka sa predsednikom Vučićem, predsednicom vlade Brnabić i patrijarhom Srpske pravoslavne crkve (SPC) malo se moglo čuti o temi razgovora, a više o potencijalnoj poseti pape Franje i tome da li bi mu Srbija priredila gostoprimstvo.

Dok je ministar inostranih poslova Ivica Dačić pozdravio potencijalnu posetu, partijarh Irinej je medijima rekao da o poseti nisu razgovarali, a njoj nije ni vreme.

„Nesretne, jadne geopolitičke igre"

Patrijarh Irinej i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, hram Svetog Save, februar 2018.

Autor fotografije, Alexander Shcherbak

Potpis ispod fotografije, Bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić pitanje papinog dolaska ostavio je budućim generacijama

Etičar Slobodan Sadžakov za BBC podseća da se javnost u Srbiji svakih par godina bavi potencijalnim dolaskom pape.

„Pravo pitanje je da li papa ima nameru da dođe. U srpskoj javnosti se to predstavlja kao da je papa toliko gorljivo zainteresovan da dođe u Srbiju, a mi mu ne damo", kaže.

Sadžakov smatra da su mediji ti koji često od potencijalne posete pape prave ekskluzivnu temu.

„Imali smo slične priče i 2015. godine, kada se tadašnji predsednik Nikolić uključio u priču i pokušao da dobije političke poene. Poseta pape je daleko, ništa se tu ne dešava".

Ove godine, ministar inostranih poslova Ivica Dačić rekao je medijima da smatra da je u interesu Srbije poseta pape, naročito u kontekstu nepriznavanja Kosova.

„Papa se time u suštini ne meša, niti je to njegov posao. To su nesretne, jadne geopolitičke priče u kojima se naši političari uopšte ne snalaze, gde se hvataju kao davljenik za slamku i puštaju svoje probne balone", smatra Sadžakov.

On smatra da je najznačajnije pitanje nametanja SPC-a koja ovakvim izjavama šalje poruku da je ona najrelevantnija da odlučuje o tome da li papa može, ili ne može da dođe.

„SPC se nametnula kao neko od koga poseta zavisi, a pozadina toga su nedefinisini kriterijumi sekularizacije u Srbiji. Jedna crkva ne može, striktno gledano, zabranjivati dolazak bilo kog zvaničnika", kaže Sadžakov.

Srbija i Vatikan

Crkva, Beograd noću

Autor fotografije, Stanislav Krasilnikov

Potpis ispod fotografije, Odnos snaga SPC i Vatikana se ne može porediti, smatra Sadžakov

Sadžakov podseća da je glavna odlika odnosa SPC i Vatikana nejednakost snaga.

„Vatikan je centar jedne velike verske koncesije i veliki izvor moći, a SPC je izvor moći na jako manjem području, samo je jedna od pravoslavnih crkava", kaže.

line

Odnos Srbije i Vatikana u poslednjih nekoliko decenija obeležili su:

  • Optužbe o upletenosti Vatikana u rat na prostoru bivše Jugoslavije i podrška Hrvatskoj
  • Nepriznavanje Kosova
  • Pozivanje na prošlost i zločine u Jasenovcu
  • Kanonizacija Alojzija Stepnica
line

Najveća saradnja Srbije i Vatikana ostvarena je učešćem SPC-a u pregovorima o kanonizaciji Stepinca.

Sadžakov upozorava da čak i bliska saradnja može biti preokrenuta i iskorišćena za dobijanje političkih tenzija i stvaranje tenzije.

„Već dve godine imamo neku vrstu saradnje i jedan od rezultata, bez obzira na ishod, može da bude nova tenzija i nove razmirice, kao i lov u mutnom političara".

Grey line

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]